Ljekovita svojstva smilja
Zbog izuzetno bogatih bioloških komponenata, smilje poznato kao „biljka koja ne vene“ ima dugu tradicijsku primjenu u narodnoj medicini. Zahvaljujući kompleksnom kemijskom sastavu biljka ima antivirusno, antimikrobno, protuupalno i regenerativno djelovanje. U tradicijskoj medicini mediteranskih zemalja najviše se koriste cvjetovi i listovi smilja, a primjenjuju se u liječenju zdravstvenih poremećaja poput alergija, prehlada, kašlja, kožnih, jetrenih i žučnih oboljenja. Etimološki naziv roda, Helichrysum, dolazi od grčkih riječi helios (sunce) i chrysos (zlato) što opisuje izgled zlatno-žutih cvjetova, ali mogu se pronaći biljke i s narančastim i bijelim cvjetovima. Ime vrste, italicum, izvedenica je od imena države Italije gdje je ova biljna vrsta prvi put opisana. Francuski naziv „Immortelle“ i engleski „Everlasting flower“ sinonimi su za besmrtnost i vječnost jer osušeno cvijeće ove biljke dugo zadržava boju. Pripada porodici glavočika (Asteraceae), a obuhvaća više od 600 različitih vrsta rasprostranjenih diljem svijeta. Naraste do 60 cm visine sa sitnim dlakavim listovima na razgranatim stabljikama. Narodni su sinonimi za ovu biljku: smilj, cmilj, cmilje, sredozemno smilje, bilobrada, bela brada, margiž…
Smilje je zbog svojih blagodati ljekovitog djelovanja pronašlo kutak u narodnim djelima antičkih, grčkih i rimskih pisaca, a jedan od najranije spomenutih načina korištenja biljaka iz roda Helichrysum u medicinske svrhe, zabilježen je u djelu „Historia Plantarum“ grčkog znanstvenika i filozofa Theophrastusa (3 - 2. st. prije Krista). Stari Grci smilje su koristili kao lijek za rane i opekline, a Francuzi su vjerovali u njegovu sposobnost brisanja godina s lica. Smilje se vezuje uz mnoge običaje na našim otocima, u priobalju i zagori. Osim čajeva koji umiruju želučane tegobe, upotrebljavao se kod upala, alergijskih reakcija dišnih puteva i kožnih alergija. Zanimljivo je da je smilje bilo dio gotovo svake kućne ljekarne.
Zahvaljujući tradicionalnoj upotrebi, kompleksnim i bogatim svojstvima biljke, smilje je privuklo veliki interes mnogih botaničara i znanstvenika što je rezultiralo brojnim istraživanjima o ljekovitim učincima. Osim u prošlosti, i danas se upotrebljava za liječenje mnogobrojnih zdravstvenih tegoba. U srednjoj Europi koristio se zbog svojih antiseptičkih, koleretičkih i spazmolitičkih svojstava, odnosno tradicionalno se koristio u kontroli simptoma šećerne bolesti, kod zacjeljivanja rana, zbog svojih protuupalnih i zacjeljujućih svojstava, kao i kod zubobolje, uroloških poteškoća te poremećaja probavnog sustava. Osim ljekovitih svojstva, smilje ima veliku primjenu u kozmetici. Eterično ulje smilja složenog je kemijskog sastava i posjeduje snažna, ali ljekovita biološka svojstva, posjeduje antibakterijska, antivirusna, antiupalna, antioksidativna i insekticidna svojstva. Upravo iz tog razloga, danas su tema mnogih znanstvenih istraživanja antibakterijski učinci eteričnog ulja smilja. Tijekom proizvodnje eteričnog ulja dobiva se hidrolat ili mirisna vodica, ugodna mirisa, a primjenjuje se u kozmetičkoj industriji, snažno regenerira kožu i pojačava protok krvi. Ono što u svijetu smilje čini posebnim i prepoznatljivim, snažno je regenerativno djelovanje na oštećene stanice kože, a eterično je ulje u svijetu kozmetičke industrije imenovano kao „zlatna koka“.
Legenda kaže
Smilje se veže za mnoge legende, narodne običaje te se spominje u mnogim pjesmama. Prema Homerovom epu, grčki junak Odisej doživio je brodolom i ostao zatočen na otoku. Kada se konačno vratio na feničku obalu, upoznao je božanstvenu Nausikaju, lijepu kraljevu kći.
Tajna njezine ljepote bila je u izuzetnom ulju od cvijeta koje nikada ne vene, čak ni onda kada ga se ubere. Prema mitovima, i grčki bog Apolon na ulazu je u Delfe nosio tijaru od posebnog cvijeta, kojom je želio podsjetiti svijet na svoju besmrtnost, lako su to samo legende, poznato je da postoji cvijeće koje ne vene, čak ni onda kada je ubrano.
Smilje je opjevano u mnogim narodnim pjesmama i običajima u Hrvatskoj i Srbiji. U starim se narodnim pjesmama smilje spominje kao lijep mirisni cvijet za kićenje djevojaka i momaka ("nit'je smilje nit' bosilje, već miriše duša djevojačka"). Zbog ljepote i mirisa cvijeta i djeci su davana imena Smilja ili Smiljka.
Jedan od tradicijskih hrvatskih običaja u kojemu je prisutno smilje je kraljice Ljelje iz Gorjana pod okriljem nematerijalne kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a. U ophodu su djevojke podjeljene na uloge kraljeva i kraljica, nose muške kape okićene cvijećem a u desnoj ruci drže sablju. Hodajući selom od kuće do kuće u ophodu ljelje pjevaju specifične dvoglasne napjeve.
Primjer jednog takvog napjeva glasi:
Mi idemo, Ijeljo, mi idemo kralju, Ijeljo U polje smiljevo, u polje smiljevo, Ijeljo Smilje da beremo, smilje da beremo, Ijeljo Smilje i kovilje, smilje i kovilje, Ijeljo Kralje da kitimo, kralje da kitimo, Ijeljo Kralje i kraljice, kralje i kraljice, Ijeljo!
Smilje u moderno vrijeme
U posljednjih nekoliko desetljeća biljke iz roda Helichrysum predmet su mnogih istraživanja. Otkrivene su mnoge brojne mogućnosti upotrebe u kozmetici, farmaciji i svakodnevnoj upotrebi. Jedna od najpoznatijih specifičnosti je protuupalno djelovanje. Poznato je da smilje sadrži ketone koji doprinose smanjenju procesa upale. Rezultati znanstvenih istraživanja ukazuju na snažno inhibicijsko djelovanje arzanola, sadržaja smilja prema protupalnim medijatorima i upalnim enzimima, što je potvrda antiupalnog djelovanja. Ovom se spoju pripisuje velik spektar svojstava uključujući antioksidativna i antivirusna aktivnost.
Smilje posjeduje snažno antivirusno djelovanje. Dietil eter ekstrakt, dobiven iz cvjetnih vrhova, posjeduje značajnu aktivnost protiv Herpes simplex virusa tipa. Antioksidativna aktivnost je još jedna bitna sastavnica. Pojedini sastojci H. italicum pokazuju antioksidativnu aktivnost koja je usko povezana s njegovim antiupalnim djelovanjima.
Insekticidno djelovanje - u nekoliko se radova opisuje učinak H. italicum u suzbijanju kukaca. Istraživanja su pokazala da eterično ulje izolirano iz lišća H. italicum, s otoka Elba, uzrokuje smrtnost komaraca Aedes albopictus pri koncentraciji od 300 ppm sa smrtnošću u rasponu od 98.3 % do 100%.
U moderno doba popularno je da se kozmetička industrija usmjerava sve više prema holističkom načinu liječenja. Nakon što je uočena ljekovitost smilja, počelo se koristiti u prirodnim tretmanima zdravlja i ljepote čovjeka. Koristi se u aromaterapiji, fitoterapiji, prirodnoj kozmetici, ali i prehrani. U kombinaciji s lavandom ili individualno, smilje je jedan od čestih sastojaka proizvoda u kozmetici. Sve je popularnije u kozmetičkim salonima i spa centrima koji ga koriste kao glavni sastojak anti-age preparata za njegu kože.
Koristi se kao sastav eliksira protiv bora koji obnavlja epidermu i zaglađuje bore. Sastavni je dio pilinga, pomade, kupki i raznih mirisa. Tretira kozmetičke probleme poput akni, pomaže kod pomlađivanja, ublažava starenje, pomaže kod regeneracije kože te obnavlja oštećene dijelove. Zbog svog složenog kemijskog sastava, eterično ulje smilja je važno u industriji parfema. Također je i nezamjenjiv dio kućne apoteke, ima široku primjenu u kućnoj upotrebi zbog mogućnosti tretiranja ožiljaka, dermatitisa, psorijaze i rosacee, te tretmanima upaljenih vena. Ne treba vam bolji razlog da smilje uvrstite u svoju kućnu ljekarnu.
